Pušenje predstavlja najznačajniji preventabilni uzrok mortaliteta, morbiditeta i invaliditeta u svetu. Globalno, više od bilion ljudi puši, a broj preminulih od posledica upotrebe duvanskog dima se kreće i do 6 miliona godišnje. Prema drugom podatku, 10% smrti od kardiovaskularnih bolesti se mogu pripisati pušenju. Duvanski dim sadrži preko 7000 hemikalija (nitrozoamini, policiklični aromatični ugljovodonici, akrolein, anilin, formaldehid, teški metali,…), od kojih je preko 69 kancerogeno. Glavna adiktivna supstanca je nikotin. Mehanizam toksičnosti supstanci iz duvanskog dima podrazumeva, pored ostalog, stimulaciju simpatičke neurotransmisije (sa posledičnim uticajem na srčani ritam, kontraktilnost miokarda, vazoaktivnost krvnih sudova kože i koronarnih arterija, itd…), indukciju oksidativnog stresa, mikrovaskularnu disfunkciju, formiranje ateroma, povećanje koncentracije proinflamatornih citokina, i akceleraciju procesa starenja. U Americi, 33% maligniteta se može dovesti u uzročnu vezu sa pušenjem (karcinomi pluća, prostate, mokraćne bešike, cerviksa, larinksa, pankreasa, želuca, krvi, itd). Pored karcinoma, pušenje povećava rizik za razvoj ateroskleroze, repolarizacionih anomalija, cerebrovaskularnog insulta, tromboze, periferne arterijske bolesti, hronične opstruktivne bolesti pluća, tuberkuloze, plućne fibroze, tipa 2 šećerne bolesti, opstetričnih komplikacija (intrauterusni zastoj rasta, uteroplacentna insuficijencija, prevremeni porođaj, kongenitalne malformacije), sindroma iznenadne smrti odojčeta (SIDS), erektilne disfunkcije i drugih problema sa fertilitetom. Pored kancerogenih, duvanski dim sadrži i druge supstance koje se talože u organizmu i dovode do poremećaja različitih organa (makularna degeneracija, katarakta, osteoporoza, reumatoidni artritis i druge autoimunske bolesti, hormonski disbalans, oštećenja DNK). Pušenje vodi u razvoj intolerancije na insulin i šećernu bolest, važne faktore rizika za ishemijsku bolest miokarda, pa tako i indirektno utiče na nepovoljne kardiovaskularne događaje. Posebno opasno i prevalentno je tzv. ”pasivno” pušenje, koje takođe vodi u rizik od nepovoljnih zdravstvenih događaja, smanjuje ukupne zdravstvene performanse i redukuje kvalitet života. Ne treba zaboraviti, a posebno je važno, supstance iz duvanskog dima predstavljaju važne polutante životne sredine (eko-toksikante), i na taj način štete, ne samo biodiverzitetu i zdravlju biljaka i životinja, već posledično i čoveku. Tako, neke studije navode povećanu incidencu oboljevanja od hipertenzije kod devojčica koje su se izlagale duvanskom dimu iz životne sredine. Ipak, veliki broj oboljenja koje se dovode u vezu sa pušenjem (osim HOBP i plućne fibroze), su reverzibilni (a pogotovo protrombogene promene), te sa prestankom pušenja dolazi do postepenog oporavka zahvaćenih tkiva i organa. Na molekularnom nivou, prestanak pušenja dovodi do antiaterogenog, antiinflamatornog, lipidoredukujućeg (poboljšava ”dobar” holesterol, smanjuje trigliceride), i antitrombogenog efekta, što u konačnici redukuje rizik za koronarnu bolest, šlog, aneurizmu abdominalne aorte, atrijalnu fibrilaciju, i venski tromboembolizam.
Na populacionom nivou, prevencija pušenja započinje donošenjem, implementacijom i poštovanjem određenih javnozdravstvenih preporuka, poput povećanja broja smoke-free javnih i poslovnih prostora, socioekonomskim merama (povećanje taksi na duvanske proizvode), i angažovanošću mas-medija (digitalni mediji, kampanje).
Prestanak pušenja, nakon lične odluke, podrazumeva primenu kognitivno-bihejvioralne terapije (KBT), supstitucione terapije (nikotinski flasteri, žvakaće gume, lozenge, inhalatori) i farmakoterapije (bupropion, vareniklin). Uz ovo, treba redovno sprovoditi i mere lične higijene, imati dobar, kvalitetan i dovoljno dug san, konzumirati balansiranu ishranu, upražnjavati redovnu fizičku aktivnost odgovarajućeg intenziteta, gledati pozitivno i optimistično na život (redukovati mentalni stres), regularno pratiti krvni pritisak, nivoe masti i glukoze, a sve kako bi se benefiti prestanka pušenja ispoljile na pravi način i u idealnoj meri.
Cilj ovog seminara je pregled štetnih uticaja hemijskih supstanci iz cigareta na zdravlje ljudi, iz ugla javnog-zdravlja i preventivne medicine, pozivajući se na najnovija istraživanja i iskustva.
Prevencija pušenja i procena zdravstvenog rizika – savremeni pogled zasnovan na naučnim dokazima
*Video je namenjen isključivo lekarima i farmaceutima.
Razumevanje kontinuuма štetnosti – od percepcije do činjenica u proceni rizika povezanih sa pušenjem i nikotinom
Prof. dr Ognjen Brborović
Patofiziologija uticaja hemikalija iz duvanskog dima na razvoj bolesti
Uloga oksidativnog stresa izazvanog pušenjem u nastanku kardiovaskularnih, malignih i drugih komplikacija
Uticaj hemijskih supstanci iz cigareta na životnu sredinu
Strategije prevencije pušenja kroz jačanje javnozdravstvenih legislativa
Uloga lekara opšte prakse u prevenciji pušenja