Prevencija kardiovaskularnih oboljenja:Nova perspektiva primene vitamina K2 i D3
Video
Predavanja
Ciljevi
Opis
Video
*Video je namenjen isključivo lekarima i farmaceutima.

Predavanja

Farmakodinamika i farmakokinetika vitamina K2 i D3
Prof. Dr Ljiljana Gojković-Bukarica
Medicinski fakultet Beograd

Primena vitamina K2 i D3 u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja
Prof. Dr Nebojša Tasić
Medicinski fakultet Beograd
Ciljevi
Farmakološka svojstva vitamina K
Farmakološka svojstva vitamina D
Uloga vitamina K u prevenciji kardiovaskularnih bolesti
Uloga vitamina D u prevenciji kardiovaskularnih bolesti
Značaj suplementacije ovim vitaminima (K2D3) i među zdravom populacijom
Sinergistički efekti aktivnih oblika vitamina K (K2) i vitamina D (D3) u prevenciji i terapiji kardiovaskularnih bolesti
Opis
Vitamin K se u prirodi nalazi u dva oblika: K1/filohinon (namirnice biljnog porekla, npr. spanać, brokoli, kupus) i K2/menahinon (namirnice životinjskog porekla, npr. mleko, sir, meso, jaja). Njegovim unosom obezbeđuje se optimalna aktivnost enzima gama-glutamil karboksilaze, koji reguliše procese koagulacije, ćelijske deobe/rasta i apoptoze, formiranje koštanog tkiva i sklonost ka kalcifikaciji mekih tkiva (krvnih sudova i srčanih valvula). Smatra se da je, pre svih, ovaj poslednji efekat odgovoran za redukciju neželjenih kardiovaskularnih događaja, zbog čega brojne studije savetuju suplementaciju ovim vitaminom, pre svega u K2 obliku. Mehanizam kardioprotektivnog dejstva vitamina K2 podrazumeva karboksilaciju i defosforilaciju vitamin K-zavisnog matriksnog gla proteina (MGP), potentnog supresora taloženja kalcijuma u krvnim sudovima, koji stoga predstavlja i zgodan biološki marker za praćenje rezultata prekliničkih studija o suplementaciji vitamina K i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Takođe, od 2000-ih godina brojne kliničke studije ispituju ovu povezanost, a njihovi se rezultati slivaju u, sada već, brojne sistematske preglede i meta-analize. Rezultati poslednjeg takvog rada iz 2024. godine (gde su u 17 RCT sumirani efekti suplementacije vitamina K na telesnu masu, krvni pritisak, CRP, glikemijski i lipidni profil kod starijih muškaraca), ipak, ukazuju na nedovoljnu efikasnost u pogledu smanjivanja glavnih kardiovaskularnih riziko-faktora, osim redukcije HOMA-IR. Ipak, postoje čvrsti dokazi o usporavanju taloženja kalcifikata kod pacijenata sa hroničnim bubrežnim oštećenjem (375 mcg/24 nedelje) i dijabetes melitusom (360 mcg/6 meseci), što je značajno sa pacijentima sa komorbiditetima. No, povoljni efekti suplementacije se beleže i kod zdravih atleta.
Glavni izvori vitamina D su namirnice (sardine, skuša, žumance, pečurke, jetra bakalara), izlaganje sunčevoj svetlosti i sintetski suplementi. Iako se prva masovna primena ovog vitamina vezuje za antirahitičnu zaštitu, pronalaženjem receptora za vitamin D (VDR) u skoro svakom tkivu u organizmu, otpočela je njegova primena u širem spektru indikacija. Pored skeletnih promena, danas se deficit vitamina D vezuje za rizik od razvoja astme, atopijskog dermatitisa, dijabetes melitusa tip 1, inflamatornih bolesti creva, karcinoma (prostate, kolona, dojke) ali i činilaca kardiovaskularnog rizika: gojaznosti, hipertenzije i metaboličkog sindroma. Štaviše, pokazano je da aktivne forme ovog vitamina deluju inhibitorno na renin, što umanjuje rizik od razvoja hipertenzije, moždanog udara, infarkta miokarda i nagle srčane smrti. Posebno su ugroženi deca (prevremeno rođeni, odojčad na prirodnoj ishrani bez profilakse), gojazni, osobe sa oštećenjem bubrega, jetre i kože, kao i pacijenti koji primaju određene lekove (sistemski kortikosteroidi, antikonvulzivi), dakle, može se reći, značajan procenat populacije. Zbog toga i preporuke oko suplementacije vitaminom D treba da zavise od karakteristika određene populacije (uključujući geografsku širinu, pigmentaciju kože i godišnje doba, mogućnost terapijskog monitoringa (merenje serumskog kalcijuma, fosfora i alkalne fosfataze)).
Zbog svega prethodno navedenog, a u cilju optimizovanja terapije koja bi najviše doprinela redukciji mikrovaskularnih komplikacija i veličine plaka, novije studije navode koristi od udružene primene ova dva suplementa, posebno u K2D3 obliku. Korisni efekti ove kombinacije se ogledaju u sinergiji povećanja intestinalne apsorpcije kalcijuma (vitamin D) a potom, umesto u sistemsku cirkulaciju, njegove preraspodele i akumulacije u kosti (vitamin K, posredstvom osteokalcina). Pored toga, vitamin K smanjuje i aktivnost osteoklasta, a na molekularnom nivou, povećava se produkcija i aktivacija MGP-a. Time se jača koštana gustina a ujedno i smanjuje rizik od kalcifikacije mekih tkiva, uključujući i krvne sudove. Ipak, oprez se savetuje kod pacijenata sa malapsorptivnim sindromom, hiperkalcijemijom i nefrokalcinozom/nefrolitijazom. RCT studija (AVADEC) objavljena u časopisu Circulation 2022. godine nije potvrdila sinergističku ulogu vitamina K (720 mcg) i D (25 mcg) u usporavanju procesa kalcifikacije aortne stenoze, ali su novije studije optimističnije i predlažu dalja ispitivanja (INTRICATE, DANCODE).
Šta o odnosu K2D3 i kardiovaskularnog zdravlja za sada znamo, šta su dokazane koristi, šta dileme, a šta rizici, u toku seminara će nas uputiti stručnjaci iz oblasti farmakologije, kardiologije i kardiovaskularne hirurgije.
Sponzori
